<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0" 
xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
>
<channel>
<title>ukusno! | Ukusno! | Nauka</title>
<link>http://ukusno.com</link>
<description>ukusno! vi ste urednici!</description>
<pubDate>Mon, 30 Jan 2012 22:02:09 CET</pubDate>
<language>en</language>
<item>
	<title><![CDATA[Nepoznate činjenice o 20 poznatih izuma]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/nepoznate-cinjenice-o-20-poznatih-izuma/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanosttehnologija.blogger.ba%2Farhiva%2F2012%2F01%2F30%2F3107476"><![CDATA[Nepoznate činjenice o 20 poznatih izuma]]></source>
	<description><![CDATA[30.01.2012.<br />Nepoznate činjenice o 20 poznatih izuma<br /><br /><br />Koji je najneobičniji izum sir Isaaca Newtona? Znate li čije su gajde? Zašto se na telefon javljamo s ‘halo’ i kada je nastao prvi touch-screen smartphone? Tko je i zašto izmislio lutku na napuhavanje? Donosimo vam manje poznate podatke o općepoznatim izumima i otkrićima. ]]></description>
	<pubDate>Mon, 30 Jan 2012 22:02:09 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>7</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/nepoznate-cinjenice-o-20-poznatih-izuma/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Crne rupe u Svemiru]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/crne-rupe-u-svemiru/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fsvemir-vrijeme.blogspot.com%2F2012%2F01%2Fcrne-rupe-u-svemiru.html"><![CDATA[Crne rupe u Svemiru]]></source>
	<description><![CDATA[Crne rupe su jako kompleksna svemirska tijela koja su nekada bila masivne zvijezde koje su propale zbog svoje vlastite gravitacije. Crne rupe je veoma teško vidjeti. Da nije efekata koje crne rupe prave u svojoj okolini, ne bi bilo moguce detektirati ih. Crna rupa ima snažnu gravitaciju koja uvlači u rupu sve što joj se nađe u blizini. Znanstvenici danas vjeruju da neke galaksije imaju goleme crne rupe u svojim centrima koje oslobađaju ogromne količine energije koje utječu na galksiju. ]]></description>
	<pubDate>Sun, 29 Jan 2012 00:26:18 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/crne-rupe-u-svemiru/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Da li je rajčica zaista zdrava ?]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/da-li-je-rajcica-zaista-zdrava-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fhrana1.blogspot.com%2F2012%2F01%2Fda-li-je-rajcica-zaista-zdrava.html"><![CDATA[Da li je rajčica zaista zdrava ?]]></source>
	<description><![CDATA[Crvena boja rajčice donijela je popularnost pizzi, a Talijani su vješto iskoristili neka svoja istraživanja kako bi upravo to popularno jelo proglasili zdravim.<br /><br />Kada se u običnom razgovoru spominju prehrambene boje, malo bi tko pomislio da one imaju nekakvu bitniju ulogu u metabolizmu ]]></description>
	<pubDate>Sat, 28 Jan 2012 00:17:44 CET</pubDate>
	<author>webindex</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/da-li-je-rajcica-zaista-zdrava-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Riječi su zlato]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/rijeci-su-zlato/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fdalmacija-zemlja-mora-maslina-i-soli.blogspot.com%2Fp%2Frijecnik.html"><![CDATA[Riječi su zlato]]></source>
	<description><![CDATA[Riječi su blago ]]></description>
	<pubDate>Fri, 27 Jan 2012 17:55:28 CET</pubDate>
	<author>dalmatinac</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>5</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/rijeci-su-zlato/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Čudni su putovi znanosti - 12 najbizarnijih priča iz 2011. g.]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/cudni-su-putovi-znanosti-12-najbizarnijih-prica-iz-2011-g-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanosttehnologija.blogger.ba%2Farhiva%2F2012%2F01%2F25%2F3098951"><![CDATA[Čudni su putovi znanosti - 12 najbizarnijih priča iz 2011. g.]]></source>
	<description><![CDATA[25.01.2012.<br />Čudni su putovi znanosti - 12 najbizarnijih priča iz 2011. g.<br /><br /><br />Šetnja s fluorescentnim psima, zabava na vrtuljku oko nuklearnog reaktora, slijetanje E.T.-ja i pivo za astronaute samo su neke od nevjerojatnih vijesti godine.<br /><br />Kako bi pronašli lijek za Parkinsonovu i Alzheimerovu bolest, korejski su znanstvenici na mačkama i psima ove godine napravili niz genetskih modifikacija i tehnika kloniranja. Posljedice su u najmanju ruku bizarne jer među mnogim vrstama i varijacijama pasa i mačaka budući vlasnici moći će birati i jednu novu - fluorescentnu, koja svijetli u mraku. Genetska šminka psa je obojila u crveno, a mačku u zeleno, pa su Gospodin Crveni i Gospođa Zelena nove zvijezde znanstvene zajednice.<br /> ]]></description>
	<pubDate>Wed, 25 Jan 2012 20:30:56 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>5</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/cudni-su-putovi-znanosti-12-najbizarnijih-prica-iz-2011-g-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Poslovi budućnosti: Virtualni odvjetnik i profesionalni 'frend' ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/poslovi-buducnosti-virtualni-odvjetnik-i-profesionalni-frend-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanosti-tehnologija.blogspot.com%2F2012%2F01%2Fposlovi-buducnosti-virtualni-odvjetnik.html"><![CDATA[Poslovi budućnosti: Virtualni odvjetnik i profesionalni 'frend' ]]></source>
	<description><![CDATA[Zbog napretka tehnologije nove generacije čeka 60 posto nama nepoznatih zanimanja poput virtualnog odvjetnika, psihoterapeuta za smrt i urbanog agronoma.<br /><br />Visokoobrazovne institucije školuju ljude za zanimanja koja će uskoro biti zaboravljena, kaže Thomas Frey, autor priručnika “Razgovaranje s budućnošću” i ravnatelj “futurističkog” Instituta DaVinci u Coloradu. Mnogi će poslovi poput inženjera građevine, medicinskih sestara te informatičara, tvrdi, i dalje postojati, no s napretkom tehnologije znatno će se izmijeniti.<br /><br /> ]]></description>
	<pubDate>Wed, 18 Jan 2012 08:08:46 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>5</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/poslovi-buducnosti-virtualni-odvjetnik-i-profesionalni-frend-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Srce - članci]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/srce-clanci/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fwww.zdravstveni.com%2Fsrce.php"><![CDATA[Srce - članci]]></source>
	<description><![CDATA[Srčani mišić traži stalan protok krvi bogate kisikom i hranjivim tvarima, baš kao i svaki drugi organ. Ta krv dopire do srca kroz dvije koronarne arterije koje hrane srčani mišić mrežom ogranaka na njegovoj površini. Detaljnije podatke pronađite u ovim člancima... ]]></description>
	<pubDate>Wed, 11 Jan 2012 13:20:48 CET</pubDate>
	<author>Zdravstveni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>4</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/srce-clanci/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Prostor i vrijeme ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/prostor-i-vrijeme-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fsvemir-vrijeme.blogspot.com%2F2012%2F01%2Fprostor-i-vrijeme.html"><![CDATA[Prostor i vrijeme ]]></source>
	<description><![CDATA[Sve do Galilea i Newtona ljudi su vjerovali da je mirovanje prirodno stanje tijela i da se tijelo giba samo ako je natjerano nekom silom ili impulsom. To je bilo jedno od Aristotelovih učenja iz kojeg je proizlazilo da bi teža tijela trebala padati brže od lakših. Danas znamo kako to nije točno. ]]></description>
	<pubDate>Tue, 10 Jan 2012 18:07:06 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/prostor-i-vrijeme-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Jesu li pčele počele nestajati radi signala mobilnih telefona? ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/jesu-li-pcele-pocele-nestajati-radi-signala-mobilnih-telefona-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanost-biljke-zivotinje.blogspot.com%2F2012%2F01%2Fjesu-li-pcele-pocele-nestajati-radi.html"><![CDATA[Jesu li pčele počele nestajati radi signala mobilnih telefona? ]]></source>
	<description><![CDATA[Telefonski signal zbunjuje pčele i može izazvati njihovo nasumično letjenje prije iznenadne smrti. Naime, nova istraživanja pokazuju da signali iz mobilnih telefona mogu biti dijelomični krivci za misteriozne smrti pčela. ]]></description>
	<pubDate>Tue, 10 Jan 2012 17:50:31 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/jesu-li-pcele-pocele-nestajati-radi-signala-mobilnih-telefona-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Trudnoća]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/trudnoca-2/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fwww.zdravstveni.com%2Ftrudnoca_o_trudnoci.php"><![CDATA[Trudnoća]]></source>
	<description><![CDATA[Puna trudnoća traje oko 38 tjedana nakon začeća. Do začeća obično dolazi u sredini menstrualnog ciklusa; međutim, budući da je točan dan rijetko moguće odrediti, liječnici računaju trudnoću od prvog dana posljednje menstruacije... ]]></description>
	<pubDate>Tue, 10 Jan 2012 10:00:30 CET</pubDate>
	<author>Zdravstveni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/trudnoca-2/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Što učiniti ako vam se kukac zavuče u uho dok spavate? ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/sto-uciniti-ako-vam-se-kukac-zavuce-u-uho-dok-spavate-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fzanimljivosti10.blogspot.com%2F2012%2F01%2Fsto-uciniti-ako-vam-se-kukac-zavuce-u.html"><![CDATA[Što učiniti ako vam se kukac zavuče u uho dok spavate? ]]></source>
	<description><![CDATA[U studiji iz 2006. objavljenoj u časopisu South African Medical Journal ispitano je koji se kukci najčešće zavlače u ljudske uši. Od 24 ispitane vrste kukaca koji su izvučeni iz ljudskih ušiju, najčešći su bili žohari. ]]></description>
	<pubDate>Mon, 09 Jan 2012 19:25:43 CET</pubDate>
	<author>pero</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>5</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/sto-uciniti-ako-vam-se-kukac-zavuce-u-uho-dok-spavate-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Inspirirani Harryjem Potterom, znanstvenici iz Pentagona izumili "plašt nevidljivosti"]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/inspirirani-harryjem-potterom-znanstvenici-iz-pentagona-izumili-plast-nevidljivosti/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanosttehnologija.blogger.ba%2Farhiva%2F2012%2F01%2F06%2F3066811"><![CDATA[Inspirirani Harryjem Potterom, znanstvenici iz Pentagona izumili "plašt nevidljivosti"]]></source>
	<description><![CDATA[PENTAGON je u srijedu izdao službeno priopćenje u kojem su potvrdili kako njihovi fizičari rade na sustavu privremene nevidljivosti ili točnije plaštu nevidljivosti.<br /> ]]></description>
	<pubDate>Fri, 06 Jan 2012 17:44:15 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>5</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/inspirirani-harryjem-potterom-znanstvenici-iz-pentagona-izumili-plast-nevidljivosti/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[NASA: I druga sonda bliznakinja stigla na Mjesec]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/nasa-i-druga-sonda-bliznakinja-stigla-na-mjesec/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanosttehnologija.blogger.ba%2Farhiva%2F2012%2F01%2F02%2F3057047"><![CDATA[NASA: I druga sonda bliznakinja stigla na Mjesec]]></source>
	<description><![CDATA[Dvije robotske sonde Američke svemirske agencije (NASA) počele su zajedno da lete oko Mjeseca, javljaju strane agencije.  Sonde bliznakinje, lansirane prije tri mjeseca u sklopu Misije Grail (Grail Recovery And Interior Laboratory), završile su svoje putovanje dugo 4.185.000 kilometara i ušle u prvom danu ove godine u mjesečevu orbitu, najprije Grail-A, a nekoliko sati kasnije i Grail-B. ]]></description>
	<pubDate>Mon, 02 Jan 2012 18:15:28 CET</pubDate>
	<author>putnik</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/nasa-i-druga-sonda-bliznakinja-stigla-na-mjesec/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[NASA radi na razvoju vučnih zraka iz Star Treka]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/nasa-radi-na-razvoju-vucnih-zraka-iz-star-treka/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanosttehnologija.blogger.ba%2Farhiva%2F2011%2F12%2F16%2F3016397"><![CDATA[NASA radi na razvoju vučnih zraka iz Star Treka]]></source>
	<description><![CDATA[Ideja vučne zrake (eng. tractor beam) koja "lovi" svemirske brodove i meteore zvuči kao najnormalnija stvar - ako se nalazi u epizodi znanstveno fantastične serije Star Trek. Svejedno, NASA je odlučila napraviti manju verziju iste, investiravši 100 000 američkih dolara u koncept lasera koji bi mogao pomoći robotskim misijama u Svemiru za sakupljanje prašine.<br /><br />Znanstvenici s NASA-inog Goddard instituta već imaju na umu tri moguće primjene takve laserske zrake. Ideja je da se roverima i orbiterima omogući sakupljanje uzoraka privlačenjem čestica koje ih okružuju dok rade. ]]></description>
	<pubDate>Fri, 16 Dec 2011 14:01:10 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>4</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/nasa-radi-na-razvoju-vucnih-zraka-iz-star-treka/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Saturnov mjesec Mimas je poprimio oblik Pac-Mana]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/saturnov-mjesec-mimas-je-poprimio-oblik-pac-mana/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fsvemir-vrijeme.blogspot.com%2F2011%2F12%2Fsaturnov-mjesec-mimas-je-poprimio-oblik.html"><![CDATA[Saturnov mjesec Mimas je poprimio oblik Pac-Mana]]></source>
	<description><![CDATA[Letjelica je mjerila promjenu temperature na površini planeta i njegovih mjeseca te je slučajno 'uhvatila' oblik popularnog lika na Mimasu.<br /><br />Fotografija koju je snimila letjelica Cassini, koja leti oko Saturna, podsjeća na lik iz video igrice Pac-Man.<br />Letjelica je mjerila promjenu temperature na površini planeta i njegovih mjeseca te je slučajno 'uhvatila' oblik popularnog lika na mjesecu Mimasu ]]></description>
	<pubDate>Fri, 09 Dec 2011 09:19:20 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>4</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/saturnov-mjesec-mimas-je-poprimio-oblik-pac-mana/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Kolonizacija svemira ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/kolonizacija-svemira-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fsvemir-vrijeme.blogspot.com%2F2011%2F12%2Fkolonizacija-svemira.html"><![CDATA[Kolonizacija svemira ]]></source>
	<description><![CDATA[Kolonizacija svemira (također i naseljavanje svemira, humanizacija svemira, habitacija svemira itd.) predstavlja koncept stalnih autonomnih (samodovoljnih) ljudskih naseobina na mjestima van Zemlje. Prvi je stalno prisustvo ljudi u svemiru, kao što je Međunarodna svemirska stanica.<br /><br />Kolonizacija svemira je jedna od glavnih tema nekadašnje znanstvene fantastike i suvremene znanosti. ]]></description>
	<pubDate>Mon, 05 Dec 2011 08:07:32 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/kolonizacija-svemira-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Skladište li deve u svojim grbama vodu? ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/skladiste-li-deve-u-svojim-grbama-vodu-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanost-biljke-zivotinje.blogspot.com%2F2011%2F12%2Fskladiste-li-deve-u-svojim-grbama-vodu.html"><![CDATA[Skladište li deve u svojim grbama vodu? ]]></source>
	<description><![CDATA[Devi grba ne služi kao spremnik vode, već masti. Metaboličkim procesima ta se mast pretvara u energiju, budući da deve teško nalaze hranu tijekom dužeg kretanja pustinjom.<br /><br />Kako se zaliha masnog tkiva smanjuje, devina grba postaje sve mlitavija. Masnoća u grbama također i štiti od pustinjskog sunca. Ove životinje mogu dugo izdržati bez vode, a odjednom mogu popiti i preko sto litara! ]]></description>
	<pubDate>Mon, 05 Dec 2011 07:37:02 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/skladiste-li-deve-u-svojim-grbama-vodu-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Znanstvenici vjeruju u mogućnost kloniranja mamuta ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/znanstvenici-vjeruju-u-mogucnost-kloniranja-mamuta-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fznanost-biljke-zivotinje.blogspot.com%2F2011%2F12%2Fnaucnici-vjeruju-u-mogucnost-kloniranja.html"><![CDATA[Znanstvenici vjeruju u mogućnost kloniranja mamuta ]]></source>
	<description><![CDATA[Japanski i ruski znanstvenici vjeruju da je moguće klonirati mamuta nakon otkrića dobro očuvane koštane srži u butnoj kosti koja je nedavno pronađena u permafrostu istočnog Sibira.<br /><br />Timovi iz muzeja mamuta ruske Republike Jakutije i japanskog Kinki univerziteta planiraju da iduće godine započnu zajedničko istraživanje s ciljem regeneracije džinovskog sisara, prenijela je japanska agencija Kjodo. ]]></description>
	<pubDate>Sun, 04 Dec 2011 14:28:45 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/znanstvenici-vjeruju-u-mogucnost-kloniranja-mamuta-/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Otkriveno gnijezdo puno fosilizovanih beba dinosaurusa]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/otkriveno-gnijezdo-puno-fosilizovanih-beba-dinosaurusa/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Farheologija0paleontologija.blogger.ba%2Farhiva%2F2011%2F12%2F04%2F2996644"><![CDATA[Otkriveno gnijezdo puno fosilizovanih beba dinosaurusa]]></source>
	<description><![CDATA[U Mongoliji je pronađeno gnijezdo puno fosiliziranih beba dinosaurusa koje će omogućiti paleontolozima da preispitaju teoriju o tome kako su se ti drevni reptili brinuli o svojim mladuncima.<br />Gnijezdo, promjera 0,7 metara i staro oko 75 miliona godina, sadrži fosilizirane ostatke 15 mladunaca protoceratopsa, rođaka triceratopsa. Pronašao ga je u drevnoj pješčanoj dini u formaciji Džadohta mongolski paleontolog Pagmin Narmandah. Za razliku od drugih koja su pronađena sa fosiliziranim jajima, ovo gnijezdo sadrži mladunce koji su bili stari oko godinu dana kada su uginuli. ]]></description>
	<pubDate>Sun, 04 Dec 2011 14:19:38 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>6</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/otkriveno-gnijezdo-puno-fosilizovanih-beba-dinosaurusa/</guid>
</item>

<item>
	<title><![CDATA[Jaja za jače i čvršće kosti ]]></title>
	<link>http://ukusno.com/Nauka/jaja-za-jace-i-cvrsce-kosti-/</link>
  <source url="http%3A%2F%2Fhrana-lijek.blogspot.com%2F2011%2F12%2Fjaja-za-jace-i-cvrsce-kosti.html"><![CDATA[Jaja za jače i čvršće kosti ]]></source>
	<description><![CDATA[Neprijatnosti zbog bolnih zglobova, od kojih je jedan ili više njih pod upalom i otokom, donekle se može ublažiti uvođenjem odgovarajuće prehrane i promjenom životnih navika. Ovo je naročito važno za osobe koje su zbog tegoba postale manje pokretljive i koje radni dan započinju s jutarnjom ukočenošću.<br /> ]]></description>
	<pubDate>Sun, 04 Dec 2011 14:11:56 CET</pubDate>
	<author>Bezimeni</author>
	<category>Nauka</category>
	<votes>5</votes>
	<guid>http://ukusno.com/Nauka/jaja-za-jace-i-cvrsce-kosti-/</guid>
</item>

<atom:link href="http://ukusno.com" rel="self" type="application/rss+xml" />
</channel>
</rss>

